Delnice - put mirotvorstva

2021.

๐—Ÿ๐—ฎ๐˜‚๐—ฟ๐—ฒ๐—ฎ๐˜๐—ถ ๐—ก๐—ฎ๐—ด๐—ฟ๐—ฎ๐—ฑ๐—ฒ "๐—ž๐—ฟ๐˜‚๐—ป๐—ผ๐˜€๐—น๐—ฎ๐˜ƒ ๐—ฆ๐˜‚๐—ธ๐—ถ๐—ฐฬ" ๐—ฝ๐—ผ๐˜ƒ๐—ผ๐—ฑ๐—ผ๐—บ ๐—ฆ๐˜ƒ๐—ท๐—ฒ๐˜๐˜€๐—ธ๐—ผ๐—ด ๐—ฑ๐—ฎ๐—ป๐—ฎ

๐—บ๐—ถ๐—ฟ๐—ฎ

๐—ญ๐—ฎ๐—ฟ๐—ผ๐—ฏ๐—น๐—ท๐—ฒ๐—ป๐—ถ ๐˜€๐—บ๐—ผ – ๐—ป๐—ฎ๐˜€๐—ถ๐—น๐—ป๐—ถ ๐—ฑ๐—ถ๐˜€๐—ธ๐˜‚๐—ฟ๐˜€ ๐˜‚ ๐—ท๐—ฎ๐˜ƒ๐—ป๐—ผ๐˜€๐˜๐—ถ ๐—ฝ๐—ผ๐˜€๐˜๐—ฎ๐—ท๐—ฒ „๐—บ๐—ฎ๐˜๐—ฒ๐—ฟ๐—ถ๐—ป๐—ท๐—ถ๐—บ ๐—ท๐—ฒ๐˜‡๐—ถ๐—ธ๐—ผ๐—บ“

Povodom Svjetskog dana mira izraลพavamo uznemirenost zbog rastuฤ‡ih nasilnih sadrลพaja u javno izgovorenim rijeฤima, što generira netrpeljivost, podijeljenost i mrลพnju. Tome svjedoฤimo kako u nas tako i globalno. Ovo je naš glas razuma i vjere što ga upuฤ‡ujemo graฤ‘anima, osobama od utjecaja u društvu i izabranim politiฤkim duลพnosnicima. Rastuฤ‡e nepovjerenje prema institucijama vlasti te kidanje društvene povezanosti do gotovo ekstremnih podjela odraลพava se u strepnji kakva nas buduฤ‡nost oฤekuje. Posebno brine što nasilni diskurs u javnom prostoru zasjenjuje razumnu i mudru rijeฤ. Ona proizlazi iz razumijevanja te pomaลพe usmjeravati prema oslobaฤ‘anju od nasilne prošlosti, razotkrivanju korupcije, unapreฤ‘ivanju odnosa i ispravljanju nejednakosti. Vodi nas prema razvoju koji neฤ‡e iฤ‡i na štetu ni drugoga niti prirode, prema solidarnim i razumnim odgovorima na pandemiju. Nedostaje konstruktivan politiฤki doprinos suzbijanju krizne situacije. Umjesto bavljenja problemima, svjedoฤimo napadanju osoba, a vrijednosti i vizije ostaju nejasne. Protivimo se govoru koji razumijemo kao borbu za nadmoฤ‡, govoru koji reciklira neprijateljstva, koji vrijeฤ‘a, nipodaštava osobe i suradnju meฤ‘u ljudima te koji se, naposljetku, poigrava i s moguฤ‡nošฤ‡u rata. Graditi mir u polariziranom društvu zahtijeva razmišljanje i djelovanje izvan okvira u koje smo zarobljeni, traลพi ljude koji ฤ‡e znati i imati hrabrosti transformirati sukobe konstruktivno i ukljuฤivo, bez perpetuiranja nasilja. Treba nam suradnja, i to više nego ikad, treba nam blaga rijeฤ, ljubaznost, ona vrsta vjere kakva poštuje sve ljude, ponajviše one slabije, susjede i Zemlju, naš zajedniฤki dom. Upornost kojom traลพimo mir je dugog daha, duljeg od govora netrpeljivosti i huškanja. U našem graฤ‘anskom nastojanju izgradnje suradnje i dijaloga nismo jedini, i to nas raduje.

30. prosinca 2021.

๐—Ÿ๐—ฎ๐˜‚๐—ฟ๐—ฒ๐—ฎ๐˜๐—ถ ๐—ก๐—ฎ๐—ด๐—ฟ๐—ฎ๐—ฑ๐—ฒ ๐—ถ ๐—ฝ๐—ฟ๐—ถ๐˜‡๐—ป๐—ฎ๐—ป๐—ท๐—ฎ ๐˜‡๐—ฎ ๐—ฝ๐—ฟ๐—ผ๐—บ๐—ถ๐—ฐ๐—ฎ๐—ป๐—ท๐—ฒ ๐—บ๐—ถ๐—ฟ๐—ผ๐˜๐˜ƒ๐—ผ๐—ฟ๐˜€๐˜๐˜ƒ๐—ฎ, ๐—ป๐—ฒ๐—ป๐—ฎ๐˜€๐—ถ๐—น๐—ท๐—ฎ (๐Ÿฎ๐Ÿฌ๐Ÿฌ๐Ÿต. – ๐Ÿฎ๐Ÿฌ๐Ÿฎ๐Ÿญ.) 

๐—ข๐—ฑ๐—ฏ๐—ผ๐—ฟ ๐—ก๐—ฎ๐—ด๐—ฟ๐—ฎ๐—ฑ๐—ฒ: Goran Boลพiฤeviฤ‡

Katarina Kruhonja

Izjava
ODT file โ€“ 21.4 KB 148 downloads

SOS centar Rijeka

Je li ljubomora znak ljubavi, što je sexting, a što sextortion, kako prepoznati nasilne obrasce ponašanja u partnerskim odnosima - samo su neka od pitanja o kojima se moglo ฤuti i razgovarati u interaktivnoj radionici 16. prosinca u organizaciji projekta "Ljubav voli, a ne boli", koji SOS Rijeka provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u 2021. godini. Interaktivno predavanje odrลพale su  Lorena Zec - Koordinatorica razvojnih aktivnosti i psihologinja i Mirela Pašiฤ‡ - Koordinatorica za preventivne i edukacijske programe.

 

Završna konferencija Stop children abuse

22.11.2021. odrลพana je hibridna završna konferencija Stop children abuse gdje su prezentirani završni koraci i rezultati istraลพivanja provedeni po fokusnim grupama. I ovaj put sudjelovale su profesorice Ivona Jerbiฤ‡ i Jasminka Lisac. 

STOP children abuse - Erasmus +

#dan1

Prvi dan Erasmus + projekta Stop children abuse zapoฤeo je icebreakersima - tzv. tehnikom za opuštanje i upoznavanje te su se svi sudionici predstavili i odabrali ลพivotinju koja ih na neki naฤin predstavlja. Nakon toga su treneri Damiana Deses i Manuel  Carabias predstavili ishode i ciljeve samog projekta. U projektu sudjeluju i profesorice Ivona Jerbiฤ‡ i Jasminka Lisac.

Predstavljanje sudionika - icebreakers

Ciljevi i strukturu projekta

Kompetencije koje ฤ‡e sudionici steฤ‡i po završetku edukacije

Hrvatski partner udruga roditelja Korak po korak

STOP Project Description LTTA
PDF โ€“ 509.3 KB 194 downloads
STOP C 1 FRAMEWORK
PDF โ€“ 808.8 KB 185 downloads
Erasmus Presentation
PDF โ€“ 2.8 MB 143 downloads

#dan2

poฤinje icebreakersom - kahoot 

hrvatski udio udruga Korak po korak, Zagreb

STOP What Is Sexual Abuse
PDF โ€“ 1.8 MB 143 downloads
STOP U Va Handbook Pptx 1
PDF โ€“ 425.7 KB 156 downloads

#dan3

Treฤ‡i dan protekao je u usvajanju teoretskih pojmova - što je, toฤno, domena neprikladnog dodirivanja, što je grooming, kako prepoznati zlostavljano dijete, koji su simptomi, a imali smo i prigodu ฤuti primjere iz prve ruke.

STOP Safe Touch 1
PDF โ€“ 649.4 KB 156 downloads
STOP C 1 Introduction To Grooming Emphasys
PDF โ€“ 1.3 MB 146 downloads

#dan4

Posljednji dan protekao je u edukaciji o dva nova pojma - sextingu i groomingu, novijem tipu iskorištavanja mladih, posebice putem online okruลพenja kao alata za laลพno predstavljanje i alata u kojem digitalni otisak ostaje zauvijek. Predstavljena je i AR igra koja na zanimljiv naฤin testira i educira o odgovornom ponašanju mladih.

STOP Sexting Deses 3 1
PDF โ€“ 739.8 KB 176 downloads

Mladi i medijacija

Na online okruglom stolu na temu "Mladi i medijacija" našu školu predstavljao je profesor Davor Pleše. O zanimljivoj temi govorile su Suzana Fugaj iz Hrvatske udruge za mirenje, Iva Zenzeroviฤ‡ iz Centra za mirovne studije te Iva ฤŒatipoviฤ‡ i Mirela Pašiฤ‡ iz SOS Rijeka - Centra za nenasilje i ljudska prava. Prenijele su svoja saznanja iz iskustava u radu sa ลพrtvama razliฤitih oblika nasilja (obiteljsko, partnersko, seksualno...). Medijacija je vještina koja se moลพe upotrijebiti u raznim odnosima: obiteljskim, prijateljskim, ljubavnim, poslovnim; ukratko, doslovno svakodnevno. Podaci iz SAD-a govore kako primjena medijacije smanjuje sve oblike nasilja u školama. Korisna je u rješavanju konfliktnih situacija te pregovorima. Ipak, ne preporuฤuje se korištenje medijacije pri kaznenim djelima, u sluฤajevima kršenja ljudskih prava, nasilja i u odnosima koji nemaju ravnopravan odnos moฤ‡i. U svakodnevnom ลพivotu treba vjeลพbati svoje komunikacijske vještine i koristiti neformalnu medijaciju kako bismo lakše izrazili svoj problem i uspješnije ga riješili.

Ambasadori digitalnog aktivizma

Anja Didoviฤ‡, Luis Ferderber i Nika Štimac, sudionici Škole digitalnog aktivizma 15. listopada odrลพali su radionicu u 3.a razredu na kojoj su predstavili što su nauฤili i koje su aktivnosti imali u  neformalnoj edukaciji zaklade Solidarna u Kaštel Kambelovcu.


STOP CHILD ABUSE

Stop child abuse Erasmus + je projekt koji provodi udruga roditelja Korak po korak iz Zagreba u suradnji s dlearn - Italy, KMOP - Greece, Univerdisad de Valladolid - Spain, Asociación Deses-3 - Spain i Emphasys - Cyprus. Tema projekta je kako sprijeฤiti nasilje nad djecom, kako ga prevenirati, prepoznati, pomoฤ‡i djetetu, koji su rezultati nacionalnih istraลพivanja te predstavljanje STOP igre.  U projekt su ukljuฤene i nastavnice Srednje škole Delnice Ivona Jerbiฤ‡ i Jasminka Lisac.

STOP LTTA Participants Agenda
PDF โ€“ 617.8 KB 161 downloads

P.S. pokreni solidarnost

Novi projekt u koji se ukljuฤujemo od ova školske godine. Projekt je iz kategorije Erasmus + projekata, provodi ga Centar za mirovne studije Zagreb, a u njemu sudjeluju više od 150 000 uฤenika u školama u Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj i Hrvatskoj!  U našoj školi u projekt su ukljuฤene nastavnice Iva Kezele, Sanja Kaloper, Valentina Tomac i Jasminka Lisac.  O samom projektu više na poveznicihttps://fb.watch/8DPL-6PNNK/ 


O odgoju u školi...

Preuzeto s facebook stranice Školska zbornica

 

Ravnatelj jedne škole...preลพivio je u koncentracijskom logoru, II.svjetski rat. Obratio se nastavnicima sljedeฤ‡im rijeฤima:

„ะˆะฐ sะฐm jedan od malobrojnih koji je preลพivio. Moje su oฤi vidjele stvari koje nitko ne bi trebao vidjeti: plinske komore koje su konstruirali i izgradili ฤuveni inลพinjeri, ljude koje su trovali visokoobrazovani lijeฤnici, dojenฤad koju su ubile kvalificirane medicinske sestre, ลพene i muškarce koje su spalili diplomci srednjih škola i sveuฤilišta. Zato ja ne vjerujem samo u obrazovanje. Moja je molba: pomozite uฤenicima da postanu ฤovjeฤniji. Plod vašeg rada ne smije biti uฤeni društveni šljam, visokokvalificirane psihopate, obrazovane ubojice... ฤŒitanje, pisanje i matematika vaลพni su samo ako našu djecu uฤine ฤovjeฤnijima."

 

Glas djece

Forum za slobodu odgoja izdao je zanimljivu i korisnu publikaciju

Glas djece: stvaranje prostora i pokretanje promjena – priruฤnik za odrasle

"Integrirajuฤ‡i struฤna razmišljanja psihoterapeutkinja, istraลพivaฤa, razvojnih psihologinja, psihijatara, filozofkinja, povjesniฤara, zagovarateljica djeฤjih prava, politologa, rukovoditeljica, priruฤnik nam pokazuje kako moลพemo podrลพavati razvoj uฤenica i uฤenika da aktivno (su)djeluju u svijetu koji ih okruลพuje te otkriva kako je mjesto na kojem moลพemo zapoฤeti transformaciju društva zapravo u nama odraslima – uฤiteljima, odgojiteljicama, edukatorima." stoji na stranicama Foruma.  Priruฤnik je dostupan u dokumentu.

CRO Handbook STC 1
PDF โ€“ 12.7 MB 167 downloads

Projekt MODUS

Koordinatorica je sudjelovala u fokusnoj grupi projekta MODUS 4.listopada na temu GOO u školama.

O projektu je govorila predstavnica udruge Delta Maša Cek.

Koordinatorica je predstavila naฤine provoฤ‘enja sadrลพaja i aktivnosti Graฤ‘anskog odgoja i obrazovanja u Srednjoj školi Delnice putem redovne nastave, ali i kroz izvannastavne aktivnosti.


Ljetna škola digitalnog aktivizma

Solidarna, zaklada za ljudska prava i solidarnost organizirala je Ljetnu školu digitalnog aktivizma u Kaštel Kambelovcu. Naši aktivisti Nika Štimac, Anja Didoviฤ‡ i Luis Ferderber uspješno su prošli niz predavanja i radionica.

U dobroj atmosferi  dva dana otvorene su  bitne teme društvenih mreลพa, fake newsa, satire, komunikacije, ali i stvorene nove ideje i prijateljstva. I neformalno obrazovanje pruลพa iskustvo...

CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraลพivanje :: www.cesi.hr izradio je materijale za srednjoškolce o tomu kako reฤ‡i ne. Više na  https://nechupedia.sezamweb.net/?fbclid=IwAR06I4ouRZiq-jzy7qEKjDMzGpPSibTIC4x-GBbUzYVPq0yW9y_guWVtId4

 

2. lipnja 2021. uฤenici 2.b razreda s koordinatoricom u Odjelu za mlade Gradske knjiลพnice Janet Majnarich prouฤavali su biografije iz stripa Neustrašive. Izdvojili su sudbinu liberijske socijalne radnice - kako se zauzeti za sebe.

Europski tjedan mladih

Obiljeลพen Europski tjedan mladih

Briga za mentalno zdravlje mladih vaลพan je odgojni segment kojem se u našoj školi redovno posveฤ‡uje na satovima razrednika, a i graฤ‘anskog odgoja i obrazovanja. Tako je danas, 27. svibnja odrลพano predavanje Biraj nenasilje u organizaciji SOS centra Rijeka koje je odrลพala Mirela Pašiฤ‡. Govorila je o vrlo vaลพnoj temi za mlade, a to su oblici nasilja u vezama, kako ih prepoznati, sprijeฤiti i komu se obratiti. Na predavanju su sudjelovali uฤenici 3. a razreda sa svojom razrednicom Brankom Mihajloviฤ‡ i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac. Priliku za ukljuฤiti se i izreฤ‡i svoje dojmove, pitanja, dvojbe i razmišljanja imali su i uฤenici koji su to iskoristili. O samoj radionici prenosimo feedback sudionika Matea Štimca:”Današnji webinar prije svega zanimljiv, smatram da se moglo ฤuti ono standardno vezano za nasilje i prevenciju istog, ali smo bili upoznati s modernijom terminologijom koja se veลพe za seksualno nasilje i društvene mreลพe koje su tema mnogih diskusija upravo zbog toga što su svagdje prisutne. Organizacija na visokom nivou, ambiciozan predavaฤ tj. predavaฤica s dobro osmišljenim programom. Za svaku pohvalu je i to što je predavanje drลพalo moju koncentraciju ฤak sat vremena, što govori za sebe. „ 

Mateo Štimac, 3.a i razrednica prof. Branka ukljuฤuju se u webinar

Vrste nasilja

Ljubav voli, a ne boli - o nasilju u vezama

"Iako sam veฤ‡ bila upuฤ‡ena u sve vrste nasilja mislim da je ovako odliฤno da djeca i odrasli nauฤe zapravo nešto vise o tome i da shvaฤ‡aju kada netko vrši nasilje nad nekim te da uvijek pomognu. Takoฤ‘er smatram da bi se ovakvi meetovi trebali ฤešฤ‡e odraฤ‘ivati u osnovnim i srednjim školama takoฤ‘er i na fakultetima", kaลพe Marija Poljanฤiฤ‡.

BEHAVE: Training against hate speech

ฤŒetverodnevna edukacija - 17., 18., 19. i 25. svibnja 2021. od 16.00-18.30

introduce

  • Our lecturers and trainers, Tina ฤakoviฤ‡ from Human RIghts House from Zagreb and Stefan Janjiฤ‡ from Novosadska novinarska škola  will give us the introduction on the field of hate speech and the importance of understanding the media in the context of hate speech among youth.
  • We will continue on tuesday with Neลพa Kogovšek, from the Ombudsman office Slovenia and Lana Zdravkoviฤ‡ from Mirovni Inštitut Lubljana the work on understanding correlations amnog prejudices, sterotypes and discrimination and to put it in the context of "school life" and its surroundings.
  • After that, with Lana Jurman and Lovorka Baฤiฤ‡ from the Centre for Peace Studies, we will work on activities and materials you could use for the work with your students and colleagues.
  • sudjelovala koordinatorica Jasminka Lisac
  • Program u dokumentu
SEE Beyond Hate TT Invitation Letter
PDF โ€“ 1.0 MB 180 downloads

1. dan

Predstavljanje - Iva Zenzeroviฤ‡, Centar za mirovne studije, Zagreb

Iz predavanja Stefana Janjiฤ‡a, Novosadska novinarska škola, Laลพne vijesti, kako prepoznati laลพne vijesti, huškaฤki mediji i govor mrลพnje

hate or tolerate – igra o toleranciji

http://millab.ge/en/game/hate-or-tolerate/7

 

Tina ฤakoviฤ‡, Kuฤ‡a ljudskih prava, Zagreb

2. dan - Neลพa Kogovšek Šalomon, Zagovornik naฤela enakosti, Slovenija - dala je uvid u legalne i pravne aspekte govora mrลพnje

Nakon izlaganja, nastavnici su sudjelovali u raspravi navodili svoja iskustva.

SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava - promocija knjige Rizik od proljetnog mraza

Na inicijativu i poziv bivše uฤenice naše škole, magistre pedagogije, volonterke, aktivistice,  ฤlanice tima za uvoฤ‘enje Graฤ‘anskog odgoja i obrazovanja u škole, ฤlanice SOS Rijeka centra za nenasilje i ljudska prava Mirele Pašiฤ‡ sudjelovali smo na virtualnoj promociji knjige Rizik od proljetnog mraza.

"Rizik od proljetnog mraza" adolescentska je drama koja se obraฤ‡a mladima, ali i starijima. Roman koji progovara o odrastanju, prevladavanju traume i preprekama na putu razvoja seksualnosti mlade osobe, koja u ranoj, formativnoj dobi proลพivi razorno iskustvo seksualnog nasilja.

Uz moderirani razgovor s autoricom knjige Aleksandrom Filipoviฤ‡ doznali smo što ju je inspiriralo da stvori ovo štivo te komu se obratiti u sluฤaju nasilja. Kako bi nam paลพljivo doฤarala djeliฤ‡ knjige, Andrea Špindel, akademska glumica i ฤlanica Gradskog kazališta lutaka Rijeka, ฤitala je pojedine ulomke.

 

feedback:

Promocija me zaintrigirala za kupnju knjige. Tema je zanimljiva i ลพao mi je što je tako kratko trajalo i što smo samo zagrebali po površini. D.M.

Promocija nam se svidjela prvenstveno radi prikaza tinejdลพerskog kako emocionalnog, tako i društvenog ลพivota. Iznesene informacije o djelu autorice potkrijepljene su popriliฤno zanimljivim ulomcima iz knjige. Ono što je zasigurno zapalo za oko svakom slušatelju je zainteresiranost i prije svega ugodan pristup prema ฤlanovima od strane organizatora, a i same autorice. Ovakvo što bi valjalo ponoviti. M.Š.

feedback:

Promocija mi se svidjela zbog toga što nije trajala jako dugo, mogli smo ฤuti ulomak iz knjige, ukratko su okarakterizirani likovi te moลพemo saznati prije ฤitanja knjige kakav je tko i što oฤekivati od knjige, tema mi se baš i ne sviฤ‘a, ali sve u svemu po ovoj promociji ฤini mi se da je knjiga solidna - od 1 do 10 ฤista sredina. K.F.

feedback:

Bilo je odliฤno, mislim da je dobra knjiga bas zbog toga što se radi o seksualnom nasilju Jer se o tome ne govori dovoljno i nadam se da ฤ‡u je uskoro proฤitati - M.P.

Bilo je zanimljivo slušati o jednom zanimljivom i drugaฤijem romanu.  F.T.

Bilo je jako zanimljivo, mislim da bi trebali ฤešฤ‡e imati meet s autorom neke knjige. R.M.

Na promociji sudjelovali su uฤenici naše škole: Dominik Mihelฤiฤ‡, Matej Miloš i Kristijan Frlan iz 2.b te Roni Matkoviฤ‡, Mateo Štimac, Fabijan Tomiฤ‡, Marija Poljanฤiฤ‡ i Doris Bariฤ‡evac iz 3.a , prof. Vlasta Baštijan i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac.

Ulomke iz knjige ฤitala je Andrea Špindel, akademska glumica...

Feedback: Bilo je zanimljivo i jako mi se svidjelo. D.B.

Roman otvara problematiku spolnog zlostavljanja i što mladima znaฤi biti cool, toฤnije na što sve pristaju kako bi se uklopili

glavni lik - Karolina Zima – puna straha, plaha, nepovjerljiva, kako se radnja razvija – uspijeva smoฤ‡i unutarnju snagu, individualac – ne povoditi se za diktatom društva da bi bili cool

Roman gradi odnose - odnos s roditeljima koji je  kompleksan – obiljeลพen ฤestim sukobima.

Otvara brojne aktualne teme - prijateljstvo, roditelji, sestra, nasilje, to je roman o odrastanju u teškim okolnostima.

Posebna tema je vršnjaฤko nasilje , a dotiฤe se i tabu teme - spolnog zlostavljanja – površno se o njemu govori u školama, dok u srednjim školama treba  pristupiti temi s mjerom. Za pomoฤ‡ se moลพe obratiti i SOS udruzi.

 

Radionica o demistifikaciji suvremenih mitova

Putem meet platforme odrลพana je radionica o demistifikaciji suvremenih mitova, predrasuda, propagandi i laลพiranju povijesnih istina. Radionicu su moderirali uฤenici 2. a razreda Anja Didoviฤ‡, Luis Ferderber i Katarina Frkoviฤ‡ te Mateo Štimac iz 3.a uz tehniฤku podršku Tina Tadeja, 2.a. Sudjelovalo je 24 uฤenika te razrednica 3.a Branka Mihajloviฤ‡ i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac.

Sudionici radionice, uฤenici 2. i 3. razreda opฤ‡e gimnazije i profesorice

Mateo Štimac pojasnio je tijek edukacije koju su prošli prezentatori danjašnje radionice u sklopu Erasmus + projekta te teme koje su interpretirali da bi potom razjasnio pojam populizam prvo ispitujuฤ‡i predznanje sudionika, objasnio pojam te proveo kratku provjeru usvojenosti. :D 

Katarina Frkoviฤ‡ objasnila je propagandu na sliฤan naฤin kao Mateo te dala feedback njoj najzanimljivijih aktivnosti poput kratkih "igrica" za opuštanje i socijalizaciju kao što je draw yourself...

Anja Didoviฤ‡ predstavila je pristup povijesnim ฤinjenicama, tj. ukazala kako vrlo ฤesto dolazi do manipulacije i iskrivljavanja povijesnih ฤinjenica o ฤemu se tada raspravljalo te navelo nekoliko primjera...

neke od aktivnosti za upoznavanje 

stranica cjelokupnog projekta sa sintezom aktivnosti

Luis Ferderber objasnio je urbane mitove i predstavio što je naša grupa radila - objasnili su mit vezan uz hrvatsku šahovnicu te opatijske vile.

završni feedback na  radionicu


Dan planeta Zemlje

Sve fotografije nalaze se na poveznici 

 “Dealing with popular myths

Delniฤki srednjoškolci sudjeluju u Erasmus+ projektu “Dealing with popular myths. Youth work against disinformation and distortion of historical facts”. Projekt organiziraju i provode Documenta - Centar za suoฤavanje s prošlošฤ‡u Kuฤ‡e ljudskih prava Zagreb, United Societies of Balkans Solun, Grฤka, Asociación Las Niñas del Tul Granada, Španjolska, Udruลพenje za drustvenu istoriju – Euroclio Srbija te Institutul Intercultural Timisoara, Rumunjska. Cilj projekta je  dekonstrukcija povijesnih mitova kroz alate povijesno-graฤ‘anskog obrazovanja te  jaฤanje demokracije i promicanje europskih vrijednosti pokrivajuฤ‡i teme antisemitizma i negiranja holokausta, diskriminacije Roma, antimuslimanske propagande i ksenofobije.

Kao Mirotvorna škola Srednja škola Delnice ukljuฤuje se u razne aktivnosti i radionice usmjerene razvoju kritiฤke misli, tolerancije, istine i nenasilja. U projekt su ukljuฤeni uฤenici 2.a razreda Anja Didoviฤ‡, Katarina Frkoviฤ‡, Luis Ferderber te Mateo Štimac, uฤenik 3.a razreda. Projekt traje od 12. do 16. travnja 2021.

Naši Erasmusovci + Anja, Katarina, Luis i Mateo

feedback:

Radionica mi se svidjela više od oฤekivanog! Ljudi s kojima smo se upoznavali su bili pristupaฤni i zanimljivi kao i voditeljice. Nakon ovoga se nadam da ฤ‡emo uskoro moฤ‡i ostvariti sliฤnu radionicu negdje uลพivo. Luis

feedback: 

Drago mi je da sam mogla sudjelovati u ovome projektu jer je vrlo pouฤan i zabavan. Nitko te ne osuฤ‘uje i svi su vrlo dragi. Uvijek su tu za pomoฤ‡ i vole puno priฤati. Voljela bih negdje otiฤ‡i uลพivo ponoviti ovako nešto i druลพiti se sa ostalim sudionicima. Katarina

 

Raznovrsna i vesela ekipa

feedback:

Radionica je ostavila ne mene više nego li pozitivan dojam. Organizatori same radionice ali i njeni sudionici bili su pristupaฤni i otvoreni za razgovor. Pamtit ฤ‡u ovu radionicu samo po dobrom, zbilja nemam zamjerke. Mateo

S radionica - prvo se treba upoznati...

feedback:

Radionica je bila odliฤna, voditelji su bili simpatiฤni i puni volje. Ljudi koji su sudjelovali su bili voljni priฤati i upoznavati se. Sve u svemu sudjelovala bih opet u neฤemu ovakvom. Anja

Svaka zemlja imala je zadatak predstaviti dio ratnih stradanja, ekipa je predstavila Kampor kao i predstavila lokalne mitove - opatijske vile 

"Odrastanje bez (e)nasilja - pravo svakog djeteta"

30. oลพujka u organizaciji Društva za komunikaciju i medijsku kulturu odrลพano je predavanje na temu  "Odrastanje bez (e)nasilja - pravo svakog djeteta".  Sudionici su u edukaciji mogli ฤuti poznate, ali i manje poznate informacije i potrebu za stalnim praฤ‡enjem i razvijanjem odgovornosti i svijesti  e-okruลพenju.

Statistike i brojke nisu povoljne, a mladi su okruลพeni medijima i tehnologijom. Kako je koriste?

Pitanja koja se nameฤ‡u te literatura u kojoj se mogu pronaฤ‡i odgovori

Predavaฤ Danijel Labaš upozorio je na zabrinjavajuฤ‡e podatke koji ukazuju na neopreznost mladih u digitalnom okruลพenju

problemi s kojima se susreฤ‡u mladi u digitalnom okruลพenju i gdje potraลพiti pomoฤ‡ i odgovore na pitanja

Znamo li mraฤne tajne interneta? Stalno pojavljivanje novih grupa, koje šire mrลพnju i nasilje otvaranje novih stranica i profila. Zabrinjavajuฤ‡e je kako mladi izbjegavaju govoriti o stvarnim problemima s odraslima

Zabrinjavajuฤ‡i je utjecaj mreลพa poput Tik Toka na kojima se javljaju suludi izazovi poput gušenja, bacanja pod auto i sl.  koji ugroลพavaju zdravlje, ลพivot i psihu djece

Influenceri mogu pozitivno utjecati na stavove mladih te ih educirati kako se primjereno ponašati i odgovorno se zauzeti za sebe - projekt DKMK-a

Škola i internet 

Poruka za kraj

Odrลพivi razvoj - Novi europski kurikulum  za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore

U organizaciji Komercijalne i trgovaฤke škole Bjelovar te Centra za mir Osijek 26. oลพujka odrลพana je edukacija na temu Odrลพivi razvoj.  Edukaciju su vodile Katarina Kruhonja iz Centra za mir, Osijek, Ornela Malogorski iz škole organizatora i Blanka Smoljan iz regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju,

edukaciji je nazoฤila i koordinatorica Foruma Mirotvorniš škola DelniceSŠ Delnice

Glavni predavaฤ je Draลพen Šimleša, autor nekoliko knjiga o odrลพivom razvoju i utjecajima globalizacije i tehnološkog razvitka na kvalitetu ลพivota, u svojoj najnovijoj knjizi traga za odgovorima na pitanje kako je moguฤ‡e da se u trenutku globalne sveprisutnosti odrลพivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru i civilnom društvu, stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi kontinuirano pogoršava.


Webinar Problemi izolirane djece

16. oลพujka u organizaciji izdavaฤke kuฤ‡e Alfa odrลพan je webinar na kojem je Sonja Jarebica,  mag. soc. pedagogije iz udruge Ti si OK govorila o djeci socijalno izoliranoj u školi, njihovim problemima te moguฤ‡nostima socijalizacije.

 

Svatko negdje pripada i osjeฤ‡a da treba pripadati

Osvrnimo se oko sebe, pogledajmo i primijetimo, pruลพimo ruku, pogled, osmijeh, prihvatimo jedni druge kao grupa, razred, škola, zajednica...nitko nije stvoren da ลพivi sam, usamljen i nesretan...

Prezentacija u cijelosti

Problemi Usamljene Djece Izolirane Od Vrsnjaka
PDF โ€“ 958.9 KB 186 downloads

Socijalizirati se treba uลพivo...

U vremenima novog normalnog, kada smo ograniฤeni u društvenim kontaktima i druลพenjima, još smo više okrenuti ekranima i tehnologiji koja nas udaljava. Motivacijski letak preuzet sa stranice facebook grupe Kreativan pristup lektiri zorno poruฤuje kako provesti vrijeme ...

Dan ruลพiฤastih majica

Posljednje srijede u veljaฤi obiljeลพavamo Dan ruลพiฤastih majica kojim se na simboliฤan naฤin ลพeli skrenuti pozornost na problem sve uฤestalijega vršnjaฤkog nasilja u školama.

Hrvatski sabor je 2017. godine proglasio taj dan Nacionalnim danom borbe protiv vršnjaฤkog nasilja. Iako se tijekom cijele školske godine na satovima razredne zajednice, ali i u sklopu meฤ‘upredmetne teme graฤ‘anskog odgoja naglašava vaลพnost meฤ‘usobne tolerancije, uvaลพavanja i suzbijanja svakog oblika nasilja meฤ‘u djecom i mladima, Dan ruลพiฤastih majica odliฤna je prilika da se još jednom skrene pozornost na ovaj goruฤ‡i problem.

Ovaj obiฤaj nastao je 2007. godine u Kanadi kada je djeฤak u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke došao u školu obuฤen u ruลพiฤastu majicu zbog ฤega je doลพivio izrugivanje i verbalno nasilje. Kolege iz njegovog razreda poฤeli su sljedeฤ‡ih dana dolaziti u školu identiฤno obuฤeni kako bi mu iskazali potporu te ukazali na problem vršnjaฤkog nasilja u školama.

Obiljeลพavanju dana ruลพiฤastih majica pridruลพili su se i uฤenici 1.e razreda naše škole. Izradili su plakat u obliku ruลพiฤaste majice na kojoj su napisane poruke protiv vršnjaฤkog nasilja poput

- Hrabrost je prijaviti

- Imaš pravo na ลพivot bez nasilja

Plakat je postavljen u holu škole kako bi sve uฤenike podsjetio da ne treba

nasilno postupati i ako vide vršnjaฤko nasilje da djeluju.

Radionica Govor mrลพnje  za drugi razred


26. sijeฤnja 2021. odrลพana je radionica o slobodi govora i govoru mrลพnje koju su, u duhu meฤ‘uvršnjaฤkog uฤenja, odrลพali koordinatorica FMŠ, Dominik Mihelฤiฤ‡ iz 2.b i Mateo Štimac te Borna Majnariฤ‡ iz 3.a. Dominik i Mateo educirali su se na radionici u organizaciji Kuฤ‡e za ljudska prava Zagreb pa su svoja iskustva prenijeli na 3.a razred, a sad i na 2.a, dok je Borna istraลพivao Stereotipe i predrasude.

Evaluacija sudionika:

Ana -

Prezentacija mi se svidjela jer nije bila dosadna. Borna, Dominik i Mateo su to super prezentirali, razgovijetno su govorili i sve sam ih razumjela. Mi kao razred nismo svi jednako sudjelovali u razgovoru, ali vjerujem da smo svi pratili kroz prezentaciju.

Katarina -

Sva tri izlagaฤa su mi lijepo izlagali. Svaki je objasnio što treba i ukljuฤili su i nas. Ja sam zadovoljna i htjela bih još ovakvih radionica.

Krešimir - 

Bilo je zanimljivo deฤki su to super prezentirali๐Ÿ‘

Klara - 

Meni je svidaju teme o kojima su pricali, bilo je zanimljivo iako mislim da bi nam bilo jos bolje pricat o tome uzivo

2.a razred i prezentatori, 26.01.2021., trajanje radionice 1,30 minuta

Na pitanje prezentatora Jeste li se ikada sreli s govorom mrลพnje, 100% uฤenika odgovorilo je potvrdno, no tijekom radionice vidljivo je da  se miješaju pojmovi vrijeฤ‘anja, mobinga, osobnog stava i govora mrลพnje pa je naglasak bio na objašnjavanju u kojim okolnostima moลพemo govoriti o govoru mrลพnje.

Što je za 2.a sloboda govora

Što je za 2.a  govor mrลพnje...


Razmislimo...

tekst preuzet sa stranice Kako motivirati uฤenike


webinar: Mirna reintegracija - Nepozvani gost

15. sijeฤnja 2021. odrลพan je webinar o mirnoj integraciji na kojem je sudjelovala koordinatorica Foruma MŠ Srednje škole Delnice.

webinar

ishodi

rezultati ankete - integracija kao tema nije ukljuฤena u dovoljnoj mjeri u nastavni proces

NTS Dodatak Pbp
PDF โ€“ 1.6 MB 185 downloads

Organizator nam je dostavio didaktiฤki materijal uz radionicu, a Katarina Kruhonja

link na intervju s Joškom Moriฤ‡em

Uloga prijelazne policije i njegova osobno u procesu  mirotvorstva Svjedoci vremena Joško Moriฤ‡ – pobjeda razumom

https://www.youtube.com/watch?v=nvjAm-a_HCk

materijali i više o Forumu dostupni su i na društvenim mreลพama 

https://www.facebook.com/forum.mirotvornaskola

 


Struฤno usavršavanje Novi europski kurikulum za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore 

11. sijeฤnja 2021. u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, OŠ Ivana Gorana Kovaฤiฤ‡a Vrbovsko i OŠ I.Brliฤ‡ Maลพuraniฤ‡ Ogulin odrลพan je nacionalni skup za nastavnike pod nazivom Novi europski kurikulum za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore . Sam kurikulum, partnere i primjere dobre prakse predstavila je jedna od autorica kurikuluma - dr. Katarina Kruhonja ispred Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Na struฤnom skupu ispred Srednje škole Delnice kao ฤlanice Foruma Mirotvornih škola sudjelovale su profesorice Bojana Kovaฤeviฤ‡, Iva Kezele i Jasminka Lisac.

dr. Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek - "Uฤitelji su kljuฤ!

Vrlo je vaลพno razlikovati sukob i nasilje!"

Natalija Havelka, Centar za  mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek

Partneri i polazišta u Novom kurikulumu

provencija sukoba - prevent + provide

struktura kurikuluma - 4 modula

Dva temeljna pitanja

Ishodi kurikuluma

Sonja Kersten, Medijacijski centar Osijek

Temelji nenasilne komunikacije

Sukob je opasna prilika. Sukobe je nemoguฤ‡e izbjeฤ‡i, ali mogu biti prilika za mirno i konstruktivno rješavanje nesuglasica

Nikica Torbica, Volonterski centar Osijek, Aktivizmom do odrลพivog razvoja: "Mladi mogu biti promjenotvorci."


NTS Nenasilna Transformacija Sukoba Za Ucitelje Kurikuzlum
PDF โ€“ 4.5 MB 200 downloads

2020.

Radionica Sloboda govora i govor mrลพnje

23. prosinca 2020. na satu Hrvatskoga jezika 3.a opฤ‡e gimnazije uฤenici su u duhu meฤ‘uvršnjaฤkog uฤenja u aplikaciji Teams odrลพali radionicu o slobodi govora i stereotipima. Toฤnije, Dominik Mihelฤiฤ‡, 2.b pokušao je objasniti svojim kolegama što je govor mrลพnje, a Mateo Štimac tematski je obuhvatio slobodu govora. Kako stereotipi utjeฤu na formiranje stava i govor mrลพnje u radionici je iznio uฤenik 3.a Borna Majnariฤ‡. U radionici su sudjelovali svi uฤenici 3.a i njihova razrednica Branka Mihajloviฤ‡, uฤenik 2.b Dominik Mihelฤiฤ‡ i koordinatorica Jasminka Lisac. U vršnjaฤkom vrednovanju uฤenici su iskazali zadovoljstvo odrลพanom radionicom te izrazili ลพelju za nastavkom.

"I vise nego zadovoljan. Trebalo bi ponovit..kolko sam vidio vecina je digla ruku na kraju."

U nastavku su rezultati ankete koju je proveo Borna Majnariฤ‡ na uzorku od 814 ispitanika .

Anketa je podijeljena na društvenim mreลพama Nastavnici organizirano, Gorski kotar u fotografiji, Goranske šanse i putem messangera. Iako nije ispitana geografska lokacija i stupanj naobrazbe, iskristalizirali su se rezultati koji ukazuju na pojavu stereotipa u društvu, u ovom sluฤaju kad je rijeฤ o Romima, migrantima i starijim osobama. 

Stereotppt Prezentacija 1
PowerPoint โ€“ 564.3 KB 194 downloads

Radionica o medijskoj pismenosti i slobodi govora

19. prosinca 2020. koordinatorica i uฤenici Mateo Štimac, Katarina Frkoviฤ‡, Anja Didoviฤ‡ i Dominik Mihelฤiฤ‡ sudjelovali su u online radionici Kuฤ‡e ljudskih prava Zagreb na teme Medijska i digitalna pismenost – što su i zašto nam (sve više) trebaju?, Digitalna prava su ljudska prava! Pravo na informaciju i pravo na slobodu izraลพavanja te Govor mrลพnje i kako reagirati . Radionice su vodili  i moderirali Draลพen Hoffmann i Lucija Dumanฤiฤ‡ Jovanoviฤ‡ iz Gonga uz facilitaciju Tine ฤakoviฤ‡ iz Kuฤ‡e ljudskih prava Zagreb.

Dominik pozorno prati radionicu

Poloลพaj RH prema slobodi govora i medija

Tina Udoviฤ‡ iz Kuฤ‡e za Ljudska prava Zagreb

Draลพen Hoffman, Gong

Dionici radionice ukljuฤuju se svojim komentarima što je za njih sloboda govora, a što govor mrลพnje

Piramida mrลพnje

Cijela prezentacija s radionice dostupna je u dokumentu dolje.

Radionica Sloboda Govora I Govor Mrznje 1
PDF โ€“ 2.6 MB 189 downloads

Delnice, 2020., promocija knjige Istim nebom spojeni, obiljeลพavanje predaje vojarne

Ana Delaฤ i Martina Kauzlariฤ‡ s prof. Jasminkom Lisac nazoฤile su promociji knjige Nade Glad Istim nebom spojeni na dan mirne predaje vojarne i skladišta vojne municije Velebit 1, 2 i 3 - 5. studenog, O vojnim pregovorima, samom tijeku predaje i znaฤaju oslobaฤ‘anja zaliha municije bez ljudskih ลพrtava sa svojih su gledišta govorili gradonaฤelnik Delnica Ivica Kneลพeviฤ‡, autorica Nada Glad i recenzent prof. Pravnog fakulteta u Rijeci ลฝ. Bartoloviฤ‡, predstavnik policije Arsen Siliฤ‡, 138. brigade Miljenko Balen te sadašnji zapovjednik vojarne Turlija.

2019. 

Kako je u našoj školi - kroz objektiv kamere

Kako Marko i Fran doลพivljavaju svoju školu

Dan ruลพiฤastih majica

obiljeลพavanje Dana ruลพiฤastih majica

Poziv Primirje Pansolidarnost Laureati
PDF โ€“ 243.7 KB 189 downloads

potpisnici poziva na Primirje

Metodiฤka preporuka - Graฤ‘anski odgoj i obrazovanje

Kako Izbjeci Sukob Jasminka Lisac
PDF โ€“ 698.0 KB 196 downloads

2018.

Reci NE nasilju

Reci NE nasilju filmiฤ‡ je nastao na satu GOO s 42 b razredom

Delnice, mirotvorac Marijan Gubina predstavlja knjigu 260 dana

Promocija knjige Marijana Gubine 260 dana u dvorani Srednje škole Delnice

2017.

Dislajkam mrลพnju

Video na temu Dislajkam mrลพnju na internetu

Dislajkam mrลพnju

Nagraฤ‘eni uฤeniฤki uradak - Forum za slobodu odgoja

2016.

Posjet Hrabrom telefonu, Zagreb, 2016., predavanje mr. Sare Luliฤ‡

Projekt Da se ne zaboravi

Sarajevo, 4.a

Auschwitz, 3.a

Vukovar, 2.a 

Sigurnost na internetu

radovi o sigurnosti na internetu

Mladi kao promjena - odgovorni glasaฤi, rad Majde Tomljanoviฤ‡

2015.

Poruke nenasilja...

Na Satu razrednika priฤali smo o razliฤitosti, toleranciji i nenasilju...grafiฤki smo izrazili svoje poruke (Karla Mrak, Lea Juลพniฤ‡...)

Create Your Own Website With Webador