Delnice - put mirotvorstva
2021.
๐๐ฎ๐๐ฟ๐ฒ๐ฎ๐๐ถ ๐ก๐ฎ๐ด๐ฟ๐ฎ๐ฑ๐ฒ "๐๐ฟ๐๐ป๐ผ๐๐น๐ฎ๐ ๐ฆ๐๐ธ๐ถ๐ฐฬ" ๐ฝ๐ผ๐๐ผ๐ฑ๐ผ๐บ ๐ฆ๐๐ท๐ฒ๐๐๐ธ๐ผ๐ด ๐ฑ๐ฎ๐ป๐ฎ
๐บ๐ถ๐ฟ๐ฎ
๐ญ๐ฎ๐ฟ๐ผ๐ฏ๐น๐ท๐ฒ๐ป๐ถ ๐๐บ๐ผ – ๐ป๐ฎ๐๐ถ๐น๐ป๐ถ ๐ฑ๐ถ๐๐ธ๐๐ฟ๐ ๐ ๐ท๐ฎ๐๐ป๐ผ๐๐๐ถ ๐ฝ๐ผ๐๐๐ฎ๐ท๐ฒ „๐บ๐ฎ๐๐ฒ๐ฟ๐ถ๐ป๐ท๐ถ๐บ ๐ท๐ฒ๐๐ถ๐ธ๐ผ๐บ“
Povodom Svjetskog dana mira izraลพavamo uznemirenost zbog rastuฤih nasilnih sadrลพaja u javno izgovorenim rijeฤima, što generira netrpeljivost, podijeljenost i mrลพnju. Tome svjedoฤimo kako u nas tako i globalno. Ovo je naš glas razuma i vjere što ga upuฤujemo graฤanima, osobama od utjecaja u društvu i izabranim politiฤkim duลพnosnicima. Rastuฤe nepovjerenje prema institucijama vlasti te kidanje društvene povezanosti do gotovo ekstremnih podjela odraลพava se u strepnji kakva nas buduฤnost oฤekuje. Posebno brine što nasilni diskurs u javnom prostoru zasjenjuje razumnu i mudru rijeฤ. Ona proizlazi iz razumijevanja te pomaลพe usmjeravati prema oslobaฤanju od nasilne prošlosti, razotkrivanju korupcije, unapreฤivanju odnosa i ispravljanju nejednakosti. Vodi nas prema razvoju koji neฤe iฤi na štetu ni drugoga niti prirode, prema solidarnim i razumnim odgovorima na pandemiju. Nedostaje konstruktivan politiฤki doprinos suzbijanju krizne situacije. Umjesto bavljenja problemima, svjedoฤimo napadanju osoba, a vrijednosti i vizije ostaju nejasne. Protivimo se govoru koji razumijemo kao borbu za nadmoฤ, govoru koji reciklira neprijateljstva, koji vrijeฤa, nipodaštava osobe i suradnju meฤu ljudima te koji se, naposljetku, poigrava i s moguฤnošฤu rata. Graditi mir u polariziranom društvu zahtijeva razmišljanje i djelovanje izvan okvira u koje smo zarobljeni, traลพi ljude koji ฤe znati i imati hrabrosti transformirati sukobe konstruktivno i ukljuฤivo, bez perpetuiranja nasilja. Treba nam suradnja, i to više nego ikad, treba nam blaga rijeฤ, ljubaznost, ona vrsta vjere kakva poštuje sve ljude, ponajviše one slabije, susjede i Zemlju, naš zajedniฤki dom. Upornost kojom traลพimo mir je dugog daha, duljeg od govora netrpeljivosti i huškanja. U našem graฤanskom nastojanju izgradnje suradnje i dijaloga nismo jedini, i to nas raduje.
30. prosinca 2021.
๐๐ฎ๐๐ฟ๐ฒ๐ฎ๐๐ถ ๐ก๐ฎ๐ด๐ฟ๐ฎ๐ฑ๐ฒ ๐ถ ๐ฝ๐ฟ๐ถ๐๐ป๐ฎ๐ป๐ท๐ฎ ๐๐ฎ ๐ฝ๐ฟ๐ผ๐บ๐ถ๐ฐ๐ฎ๐ป๐ท๐ฒ ๐บ๐ถ๐ฟ๐ผ๐๐๐ผ๐ฟ๐๐๐๐ฎ, ๐ป๐ฒ๐ป๐ฎ๐๐ถ๐น๐ท๐ฎ (๐ฎ๐ฌ๐ฌ๐ต. – ๐ฎ๐ฌ๐ฎ๐ญ.)
๐ข๐ฑ๐ฏ๐ผ๐ฟ ๐ก๐ฎ๐ด๐ฟ๐ฎ๐ฑ๐ฒ: Goran Boลพiฤeviฤ
Katarina Kruhonja
SOS centar Rijeka
Je li ljubomora znak ljubavi, što je sexting, a što sextortion, kako prepoznati nasilne obrasce ponašanja u partnerskim odnosima - samo su neka od pitanja o kojima se moglo ฤuti i razgovarati u interaktivnoj radionici 16. prosinca u organizaciji projekta "Ljubav voli, a ne boli", koji SOS Rijeka provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u 2021. godini. Interaktivno predavanje odrลพale su Lorena Zec - Koordinatorica razvojnih aktivnosti i psihologinja i Mirela Pašiฤ - Koordinatorica za preventivne i edukacijske programe.






Završna konferencija Stop children abuse
22.11.2021. odrลพana je hibridna završna konferencija Stop children abuse gdje su prezentirani završni koraci i rezultati istraลพivanja provedeni po fokusnim grupama. I ovaj put sudjelovale su profesorice Ivona Jerbiฤ i Jasminka Lisac.


STOP children abuse - Erasmus +
#dan1
Prvi dan Erasmus + projekta Stop children abuse zapoฤeo je icebreakersima - tzv. tehnikom za opuštanje i upoznavanje te su se svi sudionici predstavili i odabrali ลพivotinju koja ih na neki naฤin predstavlja. Nakon toga su treneri Damiana Deses i Manuel Carabias predstavili ishode i ciljeve samog projekta. U projektu sudjeluju i profesorice Ivona Jerbiฤ i Jasminka Lisac.


Predstavljanje sudionika - icebreakers


Ciljevi i strukturu projekta


Kompetencije koje ฤe sudionici steฤi po završetku edukacije
Hrvatski partner udruga roditelja Korak po korak

#dan2
poฤinje icebreakersom - kahoot




hrvatski udio udruga Korak po korak, Zagreb


#dan3





Treฤi dan protekao je u usvajanju teoretskih pojmova - što je, toฤno, domena neprikladnog dodirivanja, što je grooming, kako prepoznati zlostavljano dijete, koji su simptomi, a imali smo i prigodu ฤuti primjere iz prve ruke.
#dan4
Posljednji dan protekao je u edukaciji o dva nova pojma - sextingu i groomingu, novijem tipu iskorištavanja mladih, posebice putem online okruลพenja kao alata za laลพno predstavljanje i alata u kojem digitalni otisak ostaje zauvijek. Predstavljena je i AR igra koja na zanimljiv naฤin testira i educira o odgovornom ponašanju mladih.



Mladi i medijacija
Na online okruglom stolu na temu "Mladi i medijacija" našu školu predstavljao je profesor Davor Pleše. O zanimljivoj temi govorile su Suzana Fugaj iz Hrvatske udruge za mirenje, Iva Zenzeroviฤ iz Centra za mirovne studije te Iva ฤatipoviฤ i Mirela Pašiฤ iz SOS Rijeka - Centra za nenasilje i ljudska prava. Prenijele su svoja saznanja iz iskustava u radu sa ลพrtvama razliฤitih oblika nasilja (obiteljsko, partnersko, seksualno...). Medijacija je vještina koja se moลพe upotrijebiti u raznim odnosima: obiteljskim, prijateljskim, ljubavnim, poslovnim; ukratko, doslovno svakodnevno. Podaci iz SAD-a govore kako primjena medijacije smanjuje sve oblike nasilja u školama. Korisna je u rješavanju konfliktnih situacija te pregovorima. Ipak, ne preporuฤuje se korištenje medijacije pri kaznenim djelima, u sluฤajevima kršenja ljudskih prava, nasilja i u odnosima koji nemaju ravnopravan odnos moฤi. U svakodnevnom ลพivotu treba vjeลพbati svoje komunikacijske vještine i koristiti neformalnu medijaciju kako bismo lakše izrazili svoj problem i uspješnije ga riješili.

Ambasadori digitalnog aktivizma
Anja Didoviฤ, Luis Ferderber i Nika Štimac, sudionici Škole digitalnog aktivizma 15. listopada odrลพali su radionicu u 3.a razredu na kojoj su predstavili što su nauฤili i koje su aktivnosti imali u neformalnoj edukaciji zaklade Solidarna u Kaštel Kambelovcu.

STOP CHILD ABUSE

Stop child abuse Erasmus + je projekt koji provodi udruga roditelja Korak po korak iz Zagreba u suradnji s dlearn - Italy, KMOP - Greece, Univerdisad de Valladolid - Spain, Asociación Deses-3 - Spain i Emphasys - Cyprus. Tema projekta je kako sprijeฤiti nasilje nad djecom, kako ga prevenirati, prepoznati, pomoฤi djetetu, koji su rezultati nacionalnih istraลพivanja te predstavljanje STOP igre. U projekt su ukljuฤene i nastavnice Srednje škole Delnice Ivona Jerbiฤ i Jasminka Lisac.

P.S. pokreni solidarnost
Novi projekt u koji se ukljuฤujemo od ova školske godine. Projekt je iz kategorije Erasmus + projekata, provodi ga Centar za mirovne studije Zagreb, a u njemu sudjeluju više od 150 000 uฤenika u školama u Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj i Hrvatskoj! U našoj školi u projekt su ukljuฤene nastavnice Iva Kezele, Sanja Kaloper, Valentina Tomac i Jasminka Lisac. O samom projektu više na poveznicihttps://fb.watch/8DPL-6PNNK/

O odgoju u školi...
Preuzeto s facebook stranice Školska zbornica
Ravnatelj jedne škole...preลพivio je u koncentracijskom logoru, II.svjetski rat. Obratio se nastavnicima sljedeฤim rijeฤima:
Glas djece
Forum za slobodu odgoja izdao je zanimljivu i korisnu publikaciju
Glas djece: stvaranje prostora i pokretanje promjena – priruฤnik za odrasle
"Integrirajuฤi struฤna razmišljanja psihoterapeutkinja, istraลพivaฤa, razvojnih psihologinja, psihijatara, filozofkinja, povjesniฤara, zagovarateljica djeฤjih prava, politologa, rukovoditeljica, priruฤnik nam pokazuje kako moลพemo podrลพavati razvoj uฤenica i uฤenika da aktivno (su)djeluju u svijetu koji ih okruลพuje te otkriva kako je mjesto na kojem moลพemo zapoฤeti transformaciju društva zapravo u nama odraslima – uฤiteljima, odgojiteljicama, edukatorima." stoji na stranicama Foruma. Priruฤnik je dostupan u dokumentu.
Projekt MODUS

Koordinatorica je sudjelovala u fokusnoj grupi projekta MODUS 4.listopada na temu GOO u školama.
O projektu je govorila predstavnica udruge Delta Maša Cek.





Koordinatorica je predstavila naฤine provoฤenja sadrลพaja i aktivnosti Graฤanskog odgoja i obrazovanja u Srednjoj školi Delnice putem redovne nastave, ali i kroz izvannastavne aktivnosti.
Ljetna škola digitalnog aktivizma
Solidarna, zaklada za ljudska prava i solidarnost organizirala je Ljetnu školu digitalnog aktivizma u Kaštel Kambelovcu. Naši aktivisti Nika Štimac, Anja Didoviฤ i Luis Ferderber uspješno su prošli niz predavanja i radionica.
U dobroj atmosferi dva dana otvorene su bitne teme društvenih mreลพa, fake newsa, satire, komunikacije, ali i stvorene nove ideje i prijateljstva. I neformalno obrazovanje pruลพa iskustvo...


CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraลพivanje :: www.cesi.hr izradio je materijale za srednjoškolce o tomu kako reฤi ne. Više na https://nechupedia.sezamweb.net/?fbclid=IwAR06I4ouRZiq-jzy7qEKjDMzGpPSibTIC4x-GBbUzYVPq0yW9y_guWVtId4

2. lipnja 2021. uฤenici 2.b razreda s koordinatoricom u Odjelu za mlade Gradske knjiลพnice Janet Majnarich prouฤavali su biografije iz stripa Neustrašive. Izdvojili su sudbinu liberijske socijalne radnice - kako se zauzeti za sebe.


Europski tjedan mladih
Obiljeลพen Europski tjedan mladih
Briga za mentalno zdravlje mladih vaลพan je odgojni segment kojem se u našoj školi redovno posveฤuje na satovima razrednika, a i graฤanskog odgoja i obrazovanja. Tako je danas, 27. svibnja odrลพano predavanje Biraj nenasilje u organizaciji SOS centra Rijeka koje je odrลพala Mirela Pašiฤ. Govorila je o vrlo vaลพnoj temi za mlade, a to su oblici nasilja u vezama, kako ih prepoznati, sprijeฤiti i komu se obratiti. Na predavanju su sudjelovali uฤenici 3. a razreda sa svojom razrednicom Brankom Mihajloviฤ i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac. Priliku za ukljuฤiti se i izreฤi svoje dojmove, pitanja, dvojbe i razmišljanja imali su i uฤenici koji su to iskoristili. O samoj radionici prenosimo feedback sudionika Matea Štimca:”Današnji webinar prije svega zanimljiv, smatram da se moglo ฤuti ono standardno vezano za nasilje i prevenciju istog, ali smo bili upoznati s modernijom terminologijom koja se veลพe za seksualno nasilje i društvene mreลพe koje su tema mnogih diskusija upravo zbog toga što su svagdje prisutne. Organizacija na visokom nivou, ambiciozan predavaฤ tj. predavaฤica s dobro osmišljenim programom. Za svaku pohvalu je i to što je predavanje drลพalo moju koncentraciju ฤak sat vremena, što govori za sebe. „


Mateo Štimac, 3.a i razrednica prof. Branka ukljuฤuju se u webinar



Vrste nasilja




Ljubav voli, a ne boli - o nasilju u vezama


"Iako sam veฤ bila upuฤena u sve vrste nasilja mislim da je ovako odliฤno da djeca i odrasli nauฤe zapravo nešto vise o tome i da shvaฤaju kada netko vrši nasilje nad nekim te da uvijek pomognu. Takoฤer smatram da bi se ovakvi meetovi trebali ฤešฤe odraฤivati u osnovnim i srednjim školama takoฤer i na fakultetima", kaลพe Marija Poljanฤiฤ.
BEHAVE: Training against hate speech
ฤetverodnevna edukacija - 17., 18., 19. i 25. svibnja 2021. od 16.00-18.30
introduce
- Our lecturers and trainers, Tina ฤakoviฤ from Human RIghts House from Zagreb and Stefan Janjiฤ from Novosadska novinarska škola will give us the introduction on the field of hate speech and the importance of understanding the media in the context of hate speech among youth.
- We will continue on tuesday with Neลพa Kogovšek, from the Ombudsman office Slovenia and Lana Zdravkoviฤ from Mirovni Inštitut Lubljana the work on understanding correlations amnog prejudices, sterotypes and discrimination and to put it in the context of "school life" and its surroundings.
- After that, with Lana Jurman and Lovorka Baฤiฤ from the Centre for Peace Studies, we will work on activities and materials you could use for the work with your students and colleagues.
- sudjelovala koordinatorica Jasminka Lisac
- Program u dokumentu
1. dan



Predstavljanje - Iva Zenzeroviฤ, Centar za mirovne studije, Zagreb


Iz predavanja Stefana Janjiฤa, Novosadska novinarska škola, Laลพne vijesti, kako prepoznati laลพne vijesti, huškaฤki mediji i govor mrลพnje
hate or tolerate – igra o toleranciji
http://millab.ge/en/game/hate-or-tolerate/7




Tina ฤakoviฤ, Kuฤa ljudskih prava, Zagreb
2. dan - Neลพa Kogovšek Šalomon, Zagovornik naฤela enakosti, Slovenija - dala je uvid u legalne i pravne aspekte govora mrลพnje





Nakon izlaganja, nastavnici su sudjelovali u raspravi navodili svoja iskustva.
SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava - promocija knjige Rizik od proljetnog mraza
Na inicijativu i poziv bivše uฤenice naše škole, magistre pedagogije, volonterke, aktivistice, ฤlanice tima za uvoฤenje Graฤanskog odgoja i obrazovanja u škole, ฤlanice SOS Rijeka centra za nenasilje i ljudska prava Mirele Pašiฤ sudjelovali smo na virtualnoj promociji knjige Rizik od proljetnog mraza.
"Rizik od proljetnog mraza" adolescentska je drama koja se obraฤa mladima, ali i starijima. Roman koji progovara o odrastanju, prevladavanju traume i preprekama na putu razvoja seksualnosti mlade osobe, koja u ranoj, formativnoj dobi proลพivi razorno iskustvo seksualnog nasilja.
Uz moderirani razgovor s autoricom knjige Aleksandrom Filipoviฤ doznali smo što ju je inspiriralo da stvori ovo štivo te komu se obratiti u sluฤaju nasilja. Kako bi nam paลพljivo doฤarala djeliฤ knjige, Andrea Špindel, akademska glumica i ฤlanica Gradskog kazališta lutaka Rijeka, ฤitala je pojedine ulomke.
feedback:
Promocija me zaintrigirala za kupnju knjige. Tema je zanimljiva i ลพao mi je što je tako kratko trajalo i što smo samo zagrebali po površini. D.M.
Promocija nam se svidjela prvenstveno radi prikaza tinejdลพerskog kako emocionalnog, tako i društvenog ลพivota. Iznesene informacije o djelu autorice potkrijepljene su popriliฤno zanimljivim ulomcima iz knjige. Ono što je zasigurno zapalo za oko svakom slušatelju je zainteresiranost i prije svega ugodan pristup prema ฤlanovima od strane organizatora, a i same autorice. Ovakvo što bi valjalo ponoviti. M.Š.

feedback:
Promocija mi se svidjela zbog toga što nije trajala jako dugo, mogli smo ฤuti ulomak iz knjige, ukratko su okarakterizirani likovi te moลพemo saznati prije ฤitanja knjige kakav je tko i što oฤekivati od knjige, tema mi se baš i ne sviฤa, ali sve u svemu po ovoj promociji ฤini mi se da je knjiga solidna - od 1 do 10 ฤista sredina. K.F.

feedback:
Bilo je odliฤno, mislim da je dobra knjiga bas zbog toga što se radi o seksualnom nasilju Jer se o tome ne govori dovoljno i nadam se da ฤu je uskoro proฤitati - M.P.
Bilo je zanimljivo slušati o jednom zanimljivom i drugaฤijem romanu. F.T.
Bilo je jako zanimljivo, mislim da bi trebali ฤešฤe imati meet s autorom neke knjige. R.M.

Na promociji sudjelovali su uฤenici naše škole: Dominik Mihelฤiฤ, Matej Miloš i Kristijan Frlan iz 2.b te Roni Matkoviฤ, Mateo Štimac, Fabijan Tomiฤ, Marija Poljanฤiฤ i Doris Bariฤevac iz 3.a , prof. Vlasta Baštijan i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac.
Ulomke iz knjige ฤitala je Andrea Špindel, akademska glumica...

Feedback: Bilo je zanimljivo i jako mi se svidjelo. D.B.
Roman otvara problematiku spolnog zlostavljanja i što mladima znaฤi biti cool, toฤnije na što sve pristaju kako bi se uklopili
glavni lik - Karolina Zima – puna straha, plaha, nepovjerljiva, kako se radnja razvija – uspijeva smoฤi unutarnju snagu, individualac – ne povoditi se za diktatom društva da bi bili cool
Roman gradi odnose - odnos s roditeljima koji je kompleksan – obiljeลพen ฤestim sukobima.
Otvara brojne aktualne teme - prijateljstvo, roditelji, sestra, nasilje, to je roman o odrastanju u teškim okolnostima.
Posebna tema je vršnjaฤko nasilje , a dotiฤe se i tabu teme - spolnog zlostavljanja – površno se o njemu govori u školama, dok u srednjim školama treba pristupiti temi s mjerom. Za pomoฤ se moลพe obratiti i SOS udruzi.
Radionica o demistifikaciji suvremenih mitova
Putem meet platforme odrลพana je radionica o demistifikaciji suvremenih mitova, predrasuda, propagandi i laลพiranju povijesnih istina. Radionicu su moderirali uฤenici 2. a razreda Anja Didoviฤ, Luis Ferderber i Katarina Frkoviฤ te Mateo Štimac iz 3.a uz tehniฤku podršku Tina Tadeja, 2.a. Sudjelovalo je 24 uฤenika te razrednica 3.a Branka Mihajloviฤ i koordinatorica FMŠ Jasminka Lisac.

Sudionici radionice, uฤenici 2. i 3. razreda opฤe gimnazije i profesorice


Mateo Štimac pojasnio je tijek edukacije koju su prošli prezentatori danjašnje radionice u sklopu Erasmus + projekta te teme koje su interpretirali da bi potom razjasnio pojam populizam prvo ispitujuฤi predznanje sudionika, objasnio pojam te proveo kratku provjeru usvojenosti. :D


Katarina Frkoviฤ objasnila je propagandu na sliฤan naฤin kao Mateo te dala feedback njoj najzanimljivijih aktivnosti poput kratkih "igrica" za opuštanje i socijalizaciju kao što je draw yourself...

Anja Didoviฤ predstavila je pristup povijesnim ฤinjenicama, tj. ukazala kako vrlo ฤesto dolazi do manipulacije i iskrivljavanja povijesnih ฤinjenica o ฤemu se tada raspravljalo te navelo nekoliko primjera...



neke od aktivnosti za upoznavanje

stranica cjelokupnog projekta sa sintezom aktivnosti

Luis Ferderber objasnio je urbane mitove i predstavio što je naša grupa radila - objasnili su mit vezan uz hrvatsku šahovnicu te opatijske vile.



završni feedback na radionicu
Dan planeta Zemlje

Sve fotografije nalaze se na poveznici
“Dealing with popular myths
Delniฤki srednjoškolci sudjeluju u Erasmus+ projektu “Dealing with popular myths. Youth work against disinformation and distortion of historical facts”. Projekt organiziraju i provode Documenta - Centar za suoฤavanje s prošlošฤu Kuฤe ljudskih prava Zagreb, United Societies of Balkans Solun, Grฤka, Asociación Las Niñas del Tul Granada, Španjolska, Udruลพenje za drustvenu istoriju – Euroclio Srbija te Institutul Intercultural Timisoara, Rumunjska. Cilj projekta je dekonstrukcija povijesnih mitova kroz alate povijesno-graฤanskog obrazovanja te jaฤanje demokracije i promicanje europskih vrijednosti pokrivajuฤi teme antisemitizma i negiranja holokausta, diskriminacije Roma, antimuslimanske propagande i ksenofobije.
Kao Mirotvorna škola Srednja škola Delnice ukljuฤuje se u razne aktivnosti i radionice usmjerene razvoju kritiฤke misli, tolerancije, istine i nenasilja. U projekt su ukljuฤeni uฤenici 2.a razreda Anja Didoviฤ, Katarina Frkoviฤ, Luis Ferderber te Mateo Štimac, uฤenik 3.a razreda. Projekt traje od 12. do 16. travnja 2021.


Naši Erasmusovci + Anja, Katarina, Luis i Mateo
feedback:
Radionica mi se svidjela više od oฤekivanog! Ljudi s kojima smo se upoznavali su bili pristupaฤni i zanimljivi kao i voditeljice. Nakon ovoga se nadam da ฤemo uskoro moฤi ostvariti sliฤnu radionicu negdje uลพivo. Luis


feedback:
Drago mi je da sam mogla sudjelovati u ovome projektu jer je vrlo pouฤan i zabavan. Nitko te ne osuฤuje i svi su vrlo dragi. Uvijek su tu za pomoฤ i vole puno priฤati. Voljela bih negdje otiฤi uลพivo ponoviti ovako nešto i druลพiti se sa ostalim sudionicima. Katarina

Raznovrsna i vesela ekipa
feedback:
Radionica je ostavila ne mene više nego li pozitivan dojam. Organizatori same radionice ali i njeni sudionici bili su pristupaฤni i otvoreni za razgovor. Pamtit ฤu ovu radionicu samo po dobrom, zbilja nemam zamjerke. Mateo


S radionica - prvo se treba upoznati...
feedback:
Radionica je bila odliฤna, voditelji su bili simpatiฤni i puni volje. Ljudi koji su sudjelovali su bili voljni priฤati i upoznavati se. Sve u svemu sudjelovala bih opet u neฤemu ovakvom. Anja


Svaka zemlja imala je zadatak predstaviti dio ratnih stradanja, ekipa je predstavila Kampor kao i predstavila lokalne mitove - opatijske vile




"Odrastanje bez (e)nasilja - pravo svakog djeteta"
30. oลพujka u organizaciji Društva za komunikaciju i medijsku kulturu odrลพano je predavanje na temu "Odrastanje bez (e)nasilja - pravo svakog djeteta". Sudionici su u edukaciji mogli ฤuti poznate, ali i manje poznate informacije i potrebu za stalnim praฤenjem i razvijanjem odgovornosti i svijesti e-okruลพenju.

Statistike i brojke nisu povoljne, a mladi su okruลพeni medijima i tehnologijom. Kako je koriste?


Pitanja koja se nameฤu te literatura u kojoj se mogu pronaฤi odgovori


Predavaฤ Danijel Labaš upozorio je na zabrinjavajuฤe podatke koji ukazuju na neopreznost mladih u digitalnom okruลพenju


problemi s kojima se susreฤu mladi u digitalnom okruลพenju i gdje potraลพiti pomoฤ i odgovore na pitanja


Znamo li mraฤne tajne interneta? Stalno pojavljivanje novih grupa, koje šire mrลพnju i nasilje otvaranje novih stranica i profila. Zabrinjavajuฤe je kako mladi izbjegavaju govoriti o stvarnim problemima s odraslima


Zabrinjavajuฤi je utjecaj mreลพa poput Tik Toka na kojima se javljaju suludi izazovi poput gušenja, bacanja pod auto i sl. koji ugroลพavaju zdravlje, ลพivot i psihu djece

Influenceri mogu pozitivno utjecati na stavove mladih te ih educirati kako se primjereno ponašati i odgovorno se zauzeti za sebe - projekt DKMK-a

Škola i internet

Poruka za kraj

Odrลพivi razvoj - Novi europski kurikulum za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore
U organizaciji Komercijalne i trgovaฤke škole Bjelovar te Centra za mir Osijek 26. oลพujka odrลพana je edukacija na temu Odrลพivi razvoj. Edukaciju su vodile Katarina Kruhonja iz Centra za mir, Osijek, Ornela Malogorski iz škole organizatora i Blanka Smoljan iz regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju,

edukaciji je nazoฤila i koordinatorica Foruma Mirotvorniš škola DelniceSŠ Delnice

Glavni predavaฤ je Draลพen Šimleša, autor nekoliko knjiga o odrลพivom razvoju i utjecajima globalizacije i tehnološkog razvitka na kvalitetu ลพivota, u svojoj najnovijoj knjizi traga za odgovorima na pitanje kako je moguฤe da se u trenutku globalne sveprisutnosti odrลพivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru i civilnom društvu, stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi kontinuirano pogoršava.

Webinar Problemi izolirane djece

16. oลพujka u organizaciji izdavaฤke kuฤe Alfa odrลพan je webinar na kojem je Sonja Jarebica, mag. soc. pedagogije iz udruge Ti si OK govorila o djeci socijalno izoliranoj u školi, njihovim problemima te moguฤnostima socijalizacije.

Svatko negdje pripada i osjeฤa da treba pripadati


Osvrnimo se oko sebe, pogledajmo i primijetimo, pruลพimo ruku, pogled, osmijeh, prihvatimo jedni druge kao grupa, razred, škola, zajednica...nitko nije stvoren da ลพivi sam, usamljen i nesretan...
Prezentacija u cijelosti
Socijalizirati se treba uลพivo...

U vremenima novog normalnog, kada smo ograniฤeni u društvenim kontaktima i druลพenjima, još smo više okrenuti ekranima i tehnologiji koja nas udaljava. Motivacijski letak preuzet sa stranice facebook grupe Kreativan pristup lektiri zorno poruฤuje kako provesti vrijeme ...
Dan ruลพiฤastih majica

Posljednje srijede u veljaฤi obiljeลพavamo Dan ruลพiฤastih majica kojim se na simboliฤan naฤin ลพeli skrenuti pozornost na problem sve uฤestalijega vršnjaฤkog nasilja u školama.
Hrvatski sabor je 2017. godine proglasio taj dan Nacionalnim danom borbe protiv vršnjaฤkog nasilja. Iako se tijekom cijele školske godine na satovima razredne zajednice, ali i u sklopu meฤupredmetne teme graฤanskog odgoja naglašava vaลพnost meฤusobne tolerancije, uvaลพavanja i suzbijanja svakog oblika nasilja meฤu djecom i mladima, Dan ruลพiฤastih majica odliฤna je prilika da se još jednom skrene pozornost na ovaj goruฤi problem.
Ovaj obiฤaj nastao je 2007. godine u Kanadi kada je djeฤak u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke došao u školu obuฤen u ruลพiฤastu majicu zbog ฤega je doลพivio izrugivanje i verbalno nasilje. Kolege iz njegovog razreda poฤeli su sljedeฤih dana dolaziti u školu identiฤno obuฤeni kako bi mu iskazali potporu te ukazali na problem vršnjaฤkog nasilja u školama.
Obiljeลพavanju dana ruลพiฤastih majica pridruลพili su se i uฤenici 1.e razreda naše škole. Izradili su plakat u obliku ruลพiฤaste majice na kojoj su napisane poruke protiv vršnjaฤkog nasilja poput
- Hrabrost je prijaviti
- Imaš pravo na ลพivot bez nasilja
Plakat je postavljen u holu škole kako bi sve uฤenike podsjetio da ne treba
nasilno postupati i ako vide vršnjaฤko nasilje da djeluju.
Radionica Govor mrลพnje za drugi razred
26. sijeฤnja 2021. odrลพana je radionica o slobodi govora i govoru mrลพnje koju su, u duhu meฤuvršnjaฤkog uฤenja, odrลพali koordinatorica FMŠ, Dominik Mihelฤiฤ iz 2.b i Mateo Štimac te Borna Majnariฤ iz 3.a. Dominik i Mateo educirali su se na radionici u organizaciji Kuฤe za ljudska prava Zagreb pa su svoja iskustva prenijeli na 3.a razred, a sad i na 2.a, dok je Borna istraลพivao Stereotipe i predrasude.
Evaluacija sudionika:
Ana -
Prezentacija mi se svidjela jer nije bila dosadna. Borna, Dominik i Mateo su to super prezentirali, razgovijetno su govorili i sve sam ih razumjela. Mi kao razred nismo svi jednako sudjelovali u razgovoru, ali vjerujem da smo svi pratili kroz prezentaciju.
Katarina -
Sva tri izlagaฤa su mi lijepo izlagali. Svaki je objasnio što treba i ukljuฤili su i nas. Ja sam zadovoljna i htjela bih još ovakvih radionica.
Krešimir -
Bilo je zanimljivo deฤki su to super prezentirali๐
Klara -
Meni je svidaju teme o kojima su pricali, bilo je zanimljivo iako mislim da bi nam bilo jos bolje pricat o tome uzivo

2.a razred i prezentatori, 26.01.2021., trajanje radionice 1,30 minuta
Na pitanje prezentatora Jeste li se ikada sreli s govorom mrลพnje, 100% uฤenika odgovorilo je potvrdno, no tijekom radionice vidljivo je da se miješaju pojmovi vrijeฤanja, mobinga, osobnog stava i govora mrลพnje pa je naglasak bio na objašnjavanju u kojim okolnostima moลพemo govoriti o govoru mrลพnje.

Što je za 2.a sloboda govora

Što je za 2.a govor mrลพnje...

Razmislimo...

tekst preuzet sa stranice Kako motivirati uฤenike
webinar: Mirna reintegracija - Nepozvani gost
15. sijeฤnja 2021. odrลพan je webinar o mirnoj integraciji na kojem je sudjelovala koordinatorica Foruma MŠ Srednje škole Delnice.

webinar

ishodi

rezultati ankete - integracija kao tema nije ukljuฤena u dovoljnoj mjeri u nastavni proces
Organizator nam je dostavio didaktiฤki materijal uz radionicu, a Katarina Kruhonja
link na intervju s Joškom Moriฤem
Uloga prijelazne policije i njegova osobno u procesu mirotvorstva Svjedoci vremena Joško Moriฤ – pobjeda razumom
https://www.youtube.com/watch?v=nvjAm-a_HCk
materijali i više o Forumu dostupni su i na društvenim mreลพama
https://www.facebook.com/forum.mirotvornaskola
Struฤno usavršavanje Novi europski kurikulum za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore
11. sijeฤnja 2021. u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, OŠ Ivana Gorana Kovaฤiฤa Vrbovsko i OŠ I.Brliฤ Maลพuraniฤ Ogulin odrลพan je nacionalni skup za nastavnike pod nazivom Novi europski kurikulum za transformaciju sukoba za nastavnike/edukatore . Sam kurikulum, partnere i primjere dobre prakse predstavila je jedna od autorica kurikuluma - dr. Katarina Kruhonja ispred Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Na struฤnom skupu ispred Srednje škole Delnice kao ฤlanice Foruma Mirotvornih škola sudjelovale su profesorice Bojana Kovaฤeviฤ, Iva Kezele i Jasminka Lisac.

dr. Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek - "Uฤitelji su kljuฤ!
Vrlo je vaลพno razlikovati sukob i nasilje!"

Natalija Havelka, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek



Partneri i polazišta u Novom kurikulumu


provencija sukoba - prevent + provide
struktura kurikuluma - 4 modula


Dva temeljna pitanja


Ishodi kurikuluma

Sonja Kersten, Medijacijski centar Osijek

Temelji nenasilne komunikacije

Sukob je opasna prilika. Sukobe je nemoguฤe izbjeฤi, ali mogu biti prilika za mirno i konstruktivno rješavanje nesuglasica

Nikica Torbica, Volonterski centar Osijek, Aktivizmom do odrลพivog razvoja: "Mladi mogu biti promjenotvorci."
2020.
Radionica Sloboda govora i govor mrลพnje
23. prosinca 2020. na satu Hrvatskoga jezika 3.a opฤe gimnazije uฤenici su u duhu meฤuvršnjaฤkog uฤenja u aplikaciji Teams odrลพali radionicu o slobodi govora i stereotipima. Toฤnije, Dominik Mihelฤiฤ, 2.b pokušao je objasniti svojim kolegama što je govor mrลพnje, a Mateo Štimac tematski je obuhvatio slobodu govora. Kako stereotipi utjeฤu na formiranje stava i govor mrลพnje u radionici je iznio uฤenik 3.a Borna Majnariฤ. U radionici su sudjelovali svi uฤenici 3.a i njihova razrednica Branka Mihajloviฤ, uฤenik 2.b Dominik Mihelฤiฤ i koordinatorica Jasminka Lisac. U vršnjaฤkom vrednovanju uฤenici su iskazali zadovoljstvo odrลพanom radionicom te izrazili ลพelju za nastavkom.
"I vise nego zadovoljan. Trebalo bi ponovit..kolko sam vidio vecina je digla ruku na kraju."

U nastavku su rezultati ankete koju je proveo Borna Majnariฤ na uzorku od 814 ispitanika .










Anketa je podijeljena na društvenim mreลพama Nastavnici organizirano, Gorski kotar u fotografiji, Goranske šanse i putem messangera. Iako nije ispitana geografska lokacija i stupanj naobrazbe, iskristalizirali su se rezultati koji ukazuju na pojavu stereotipa u društvu, u ovom sluฤaju kad je rijeฤ o Romima, migrantima i starijim osobama.
Radionica o medijskoj pismenosti i slobodi govora
19. prosinca 2020. koordinatorica i uฤenici Mateo Štimac, Katarina Frkoviฤ, Anja Didoviฤ i Dominik Mihelฤiฤ sudjelovali su u online radionici Kuฤe ljudskih prava Zagreb na teme Medijska i digitalna pismenost – što su i zašto nam (sve više) trebaju?, Digitalna prava su ljudska prava! Pravo na informaciju i pravo na slobodu izraลพavanja te Govor mrลพnje i kako reagirati . Radionice su vodili i moderirali Draลพen Hoffmann i Lucija Dumanฤiฤ Jovanoviฤ iz Gonga uz facilitaciju Tine ฤakoviฤ iz Kuฤe ljudskih prava Zagreb.

Dominik pozorno prati radionicu


Poloลพaj RH prema slobodi govora i medija

Tina Udoviฤ iz Kuฤe za Ljudska prava Zagreb




Draลพen Hoffman, Gong
Dionici radionice ukljuฤuju se svojim komentarima što je za njih sloboda govora, a što govor mrลพnje



Piramida mrลพnje

Cijela prezentacija s radionice dostupna je u dokumentu dolje.
Delnice, 2020., promocija knjige Istim nebom spojeni, obiljeลพavanje predaje vojarne


Ana Delaฤ i Martina Kauzlariฤ s prof. Jasminkom Lisac nazoฤile su promociji knjige Nade Glad Istim nebom spojeni na dan mirne predaje vojarne i skladišta vojne municije Velebit 1, 2 i 3 - 5. studenog, O vojnim pregovorima, samom tijeku predaje i znaฤaju oslobaฤanja zaliha municije bez ljudskih ลพrtava sa svojih su gledišta govorili gradonaฤelnik Delnica Ivica Kneลพeviฤ, autorica Nada Glad i recenzent prof. Pravnog fakulteta u Rijeci ลฝ. Bartoloviฤ, predstavnik policije Arsen Siliฤ, 138. brigade Miljenko Balen te sadašnji zapovjednik vojarne Turlija.
2019.
Kako je u našoj školi - kroz objektiv kamere
Kako Marko i Fran doลพivljavaju svoju školu
Dan ruลพiฤastih majica

obiljeลพavanje Dana ruลพiฤastih majica
potpisnici poziva na Primirje
Metodiฤka preporuka - Graฤanski odgoj i obrazovanje
2018.
Reci NE nasilju
Reci NE nasilju filmiฤ je nastao na satu GOO s 42 b razredom
Delnice, mirotvorac Marijan Gubina predstavlja knjigu 260 dana

Promocija knjige Marijana Gubine 260 dana u dvorani Srednje škole Delnice

2017.
Dislajkam mrลพnju
Video na temu Dislajkam mrลพnju na internetu
Dislajkam mrลพnju
Nagraฤeni uฤeniฤki uradak - Forum za slobodu odgoja
2016.

Posjet Hrabrom telefonu, Zagreb, 2016., predavanje mr. Sare Luliฤ
Projekt Da se ne zaboravi

Sarajevo, 4.a

Auschwitz, 3.a

Vukovar, 2.a

Sigurnost na internetu

radovi o sigurnosti na internetu

Mladi kao promjena - odgovorni glasaฤi, rad Majde Tomljanoviฤ
2015.


Poruke nenasilja...
Na Satu razrednika priฤali smo o razliฤitosti, toleranciji i nenasilju...grafiฤki smo izrazili svoje poruke (Karla Mrak, Lea Juลพniฤ...)







Create Your Own Website With Webador